Uvod
Mašina za šivanje je uređaj namijenjen šivanju tekstila, kože, krzna i sličnih materijala. Kroz niz šivaćih uboda, ovaj stroj omogućava spajanje i oblikovanje materijala na različite načine. Postoji više tipova šivaćih uboda, a za svaki su konstruirani odgovarajući šivaći strojevi.
Tipovi Šivaćih Uboda
Jednostruki lančani ubod koristi iglu, hvatala i jedan konac, dok dvostruki lančani ubod uključuje iglu, hvatala i dva konca – jedan igleni i jedan konac hvatala. Zrnčani ubod također koristi dva konca, pri čemu je jedan gornji, igleni konac, a drugi donji, namotan na vretence smješteno u hvatalu (čunak). Hvatalo zahvati petlju stvorenu na ušici igle i prebaci je oko vretenca s donjim koncem, čime se formira zrnčani ubod. Ovaj tip uboda najčešće se koristi u kućanskim šivaćim strojevima.
Historija Nastanka Šivaće Mašine
Već 1790. godine, Englez Thomas Saint prijavio je patent za šivaći stroj s osnovnim svojstvima današnjih strojeva: vodoravna radna ploča, ispružena ruka stroja i igla čiji je hod bio okomit na ploču.
Oko 1834. godine, američki mehaničar Walter Hunt izumio je stroj s iglom s ušicom na vršku i hvatalom. Elias Howe, također iz Amerike, neovisno je došao do istog rješenja te je 1846. godine patentirao svoj stroj.
Američki izumitelj Isaac Merritt Singer usavršio je njihove izume i 1850. godine konstruirao stroj koji je omogućio šivanje ravnih, okruglih i uglatih šavova, jednostavno rukovanje i neprekinuti šav. Iste godine patentiran je stroj s okretnim hvatalom, a 1851. godine stroj s dvostrukim lančanim ubodom. Uređaj za porubljivanje patentiran je 1856., a stroj za izradu rupica 1882. godine.
Savremene Šivaće Mašine
Suvremeni šivaći strojevi dolaze u različitim namjenama, oblicima i veličinama, od onih s jednom iglom do strojeva s 200 igala. Brzine im se kreću od 40 do 7500 uboda u minuti, a mase variraju od 1,5 do 1300 kilograma.
Kućanske šivaće strojeve pokreće čovjek (rukom ili nogom) ili elektromotor, a mogu biti obični ili univerzalni. Obrtnički šivaći strojevi su čvršće konstrukcije i većih brzina, često specijalizirani za određene namjene, poput šivanja šešira ili krpanja obuće.
Industrijski šivaći strojevi imaju najveći broj vrsta, razlikuju se po operacijama, konstrukcijskim rješenjima, dodatnim uređajima i brzini.
Najpoznatiji Brendovi
Najpoznatiji šivaći strojevi u domaćinstvima bili su tipa “Singer” i “Pfaff”. Domaće šivaće strojeve proizvodila je tvornica “Bagat” iz Zadra, koja je do 1990-ih bila među pet vodećih proizvođača šivaćih strojeva u Europi, zapošljavajući oko 3500 radnika.
Zaključak
Od prvih patenata do današnjih sofisticiranih uređaja, šivaće mašine prošle su dug put razvoja. Bez obzira na namjenu, šivaći strojevi ostaju ključni alat u tekstilnoj industriji, omogućavajući kreativnost i preciznost u svakom šavu.
20
20
20
